Invalidska mirovina, na njemačkom Rente wegen Erwerbsminderung ili kraće EM-Rente, nije posebno osiguranje: dio je istog penzijskog osiguranja u koje uplaćujete sa svakom platom. Zato vrijede i ista pravila o stažu i rentnim bodovima kao kod starosne mirovine.
Pravila i iznosi provjereni 4. oktobra 2026. u važećem SGB VI (izmjena od 24.7.2026). Primjeri su informativni; o pravu i iznosu odlučuje Deutsche Rentenversicherung.
Ko ima pravo na invalidsku mirovinu?
Pravo imate ako ispunjavate sva tri uslova (§ 43 SGB VI):
- Zdravlje: zbog bolesti ili invaliditeta, na duže i nepredvidivo vrijeme, ne možete raditi najmanje 6 sati dnevno.
- Staž: imate najmanje 5 godina staža (allgemeine Wartezeit). Staž iz BiH, Srbije, Crne Gore, Kosova i zemalja EU se za ovo sabira.
- Nedavni doprinosi: u zadnjih 5 godina prije nastanka invalidnosti imate najmanje 3 godine obaveznih doprinosa iz posla.
Važno je da se gleda bilo koji posao na tržištu rada, a ne vaše zanimanje. Zidar koji više ne može na gradilište, ali može 6 sati raditi lakši posao (npr. na porti ili u skladištu), nema pravo na invalidsku mirovinu. Posebna zaštita zanimanja (Berufsunfähigkeit) važi samo za rođene prije 2. januara 1961.
Kada se pravila o stažu ublažavaju
- Nesreća na poslu ili profesionalna bolest: 5 godina staža nije potrebno (§ 53 SGB VI).
- Period od 5 godina se produžava za vrijeme koje nije pokriveno doprinosima, a ima opravdanje: bolovanje, nezaposlenost, odgoj djece do 10 godina, školovanje (§ 43 Abs. 4 SGB VI). Ko je bio na Krankengeldu ili Arbeitslosengeldu, ima i doprinose za to vrijeme.
Na šta paziti: ko ode iz Njemačke ili duže ne radi bez Arbeitslosengelda, nakon nekoliko godina gubi uslov “3 od 5”. Prije odlaska se raspitajte kod Deutsche Rentenversicherung o dobrovoljnim doprinosima: DRV navodi da se njima u nekim slučajevima može sačuvati pravo na invalidsku mirovinu.
Puna ili djelimična invalidska mirovina
| Koliko sati dnevno možete raditi | Vrsta mirovine | Iznos |
|---|---|---|
| manje od 3 sata | puna (volle Erwerbsminderung) | 100 % |
| 3 do manje od 6 sati | djelimična (teilweise Erwerbsminderung) | 50 % pune |
| 6 sati i više | nema prava | — |
Ko ima djelimičnu sposobnost, ali za njega nema posla sa skraćenim radnim vremenom, u praksi može dobiti punu mirovinu zbog stanja na tržištu rada. Ta mirovina se uvijek odobrava na određeno vrijeme.
O sposobnosti za rad odlučuje Deutsche Rentenversicherung na osnovu medicinske dokumentacije, a često i pregleda kod svog ljekara-vještaka. Važi pravilo “rehabilitacija prije penzije”: ako bi liječenje ili prekvalifikacija mogli vratiti sposobnost za rad, DRV najprije odobrava to. Zahtjev za rehabilitaciju se zato može računati i kao zahtjev za penziju, ako rehabilitacija ne pomogne (§ 116 SGB VI).
Kako se računa iznos
Invalidska mirovina se računa po istoj formuli kao starosna (rentni bodovi × vrijednost boda od 42,52 €), uz tri posebnosti:
- Zurechnungszeit: računa se kao da ste radili sve do 66. godine i 3 mjeseca (za mirovine koje počinju 2026; § 253a SGB VI). Za te “dodate” godine dobijate onoliko bodova koliko ste u prosjeku dobijali od 17. rođendana do invalidnosti (§ 72 SGB VI).
- Umanjenje: 0,3 % za svaki mjesec prije 65. godine, najviše 10,8 % (§ 77 SGB VI). Ko postane invalid prije 62. godine, uvijek ima tih 10,8 %.
- Djelimična mirovina je tačno pola pune (§ 67 SGB VI).
Primjer
Marko je rođen 1980. U Njemačku je došao sa 21 godinom i od tada stalno radio sa 3.000 € bruto mjesečno. Sa 46 godina, 2026, postaje potpuno nesposoban za rad.
| Korak | Vrijednost |
|---|---|
| Bodovi po godini rada (36.000 € ÷ 51.944 €) | 0,6931 |
| Bodovi za 25 godina rada | 17,33 |
| Prosjek od 17. godine (29 godina, od toga 4 bez staža u Njemačkoj) | 0,5976 boda godišnje |
| Zurechnungszeit: 20 godina i 3 mjeseca × 0,5976 | + 12,09 |
| Ukupno bodova | 29,42 |
| Umanjenje (invalid prije 62. godine) | × 0,892 |
| Puna invalidska mirovina | oko 1.116 € bruto |
| Neto, nakon zdravstvenog osiguranja i njege | oko 978 € |
| Djelimična invalidska mirovina | oko 558 € bruto |
Da je Marko radio od 17. godine, prosjek bi bio veći i mirovina bi iznosila oko 1.295 €. Godine prije dolaska u Njemačku smanjuju prosjek, a time i invalidsku mirovinu. Tako je kod većine naših ljudi koji su došli kao odrasli.
Primjer je pojednostavljen: DRV uzima u obzir i školovanje, bolovanja i druga razdoblja, pa se tačan iznos može razlikovati. Vaš iznos pune invalidske mirovine piše u Renteninformation, koju DRV šalje jednom godišnje. Koliko ste do sada stekli za starosnu mirovinu, vidite u kalkulatoru mirovine, a primjere iznosa po stažu na stranicama za 20 i 25 godina staža.
Minimalne invalidske mirovine nema. Ko živi u Njemačkoj, a mirovina i drugi prihodi nisu dovoljni za život, može tražiti socijalnu pomoć za osobe sa smanjenom radnom sposobnošću (Grundsicherung bei Erwerbsminderung, SGB XII). Uz manju mirovinu provjerite i pravo na Wohngeld: pomoć za kiriju mogu dobiti i penzioneri.
Od kada se plaća i koliko traje
- Početak: mirovina na određeno vrijeme plaća se tek od 7. kalendarskog mjeseca nakon nastanka invalidnosti (§ 101 SGB VI). Prvih 6 mjeseci obično pokriva Krankengeld. Ako zahtjev predate kasnije, mirovina počinje od mjeseca zahtjeva.
- Na određeno vrijeme: odobrava se na najviše 3 godine, pa se može produžavati (§ 102 SGB VI). Ako poboljšanje nije vjerovatno, može biti trajna, najkasnije nakon ukupno 9 godina na određeno vrijeme. Mirovina zbog stanja na tržištu rada je uvijek na određeno vrijeme.
- Kraj: najkasnije sa redovnom starosnom granicom (67 godina za rođene 1964. i kasnije), kad automatski prelazi u starosnu mirovinu, bez novog zahtjeva.
Koliko smijete zaraditi uz invalidsku mirovinu
Uz invalidsku mirovinu smijete raditi, ali samo u granicama koje odgovaraju ocjeni sposobnosti (manje od 3, odnosno 6 sati dnevno) i do granice zarade (§ 96a SGB VI):
| Vrsta mirovine | Granica dodatne zarade 2026 |
|---|---|
| Puna | 20.763,75 € godišnje |
| Djelimična | najmanje 41.527,50 € godišnje, više ako ste prije zarađivali više |
Ako granicu pređete, mirovina se umanjuje za 40 % od dijela iznad granice (računato mjesečno). Granice se mijenjaju svake godine sa Bezugsgröße (3.955 € mjesečno u 2026).
Ako živite u BiH, Srbiji ili drugoj zemlji
- Zahtjev: predajete ga kod penzijskog fonda u državi u kojoj živite i navedete da imate staž u Njemačkoj. Taj fond prosljeđuje podatke u Njemačku. Ko živi u Njemačkoj, predaje zahtjev kod DRV i navodi staž iz domovine. Jedan zahtjev je dovoljan.
- Dvije odluke: Njemačka i vaša domovina odlučuju odvojeno. Invalidnost po njemačkom pravu nije isto što i invalidnost po pravu BiH ili Srbije, pa je moguće da jedna država prizna pravo, a druga ne.
- Isplata u inostranstvo: njemačka invalidska mirovina se isplaćuje i u domovinu. Mirovina odobrena zbog stanja na tržištu rada se van Njemačke u pravilu ne isplaćuje (§ 112 SGB VI), ali izuzetak važi za državljane Njemačke i država bivše Jugoslavije koji žive u BiH, Srbiji, Crnoj Gori ili na Kosovu: njima se isplaćuje (DRV, brošura za Srbiju).
Šta da uradite
- Čim bolest potraje, razgovarajte sa ljekarom i bolničkom blagajnom (Krankenkasse). Krankengeld se za istu bolest plaća najduže 78 sedmica u 3 godine, pa zahtjev za rehabilitaciju ili mirovinu treba predati na vrijeme.
- Skupite dokumentaciju: nalaze, otpusna pisma, mišljenja specijalista. DRV odlučuje na osnovu nje.
- Predajte zahtjev: online preko Deutsche Rentenversicherung, u savjetovalištu DRV, u općini (Versicherungsamt) ili, ako živite u domovini, kod domaćeg fonda.
- Provjerite Renteninformation i pregled staža (Versicherungsverlauf), da nijedan period ne nedostaje.
- Ako zahtjev bude odbijen, protiv odluke možete uložiti prigovor (Widerspruch) u roku od mjesec dana, a ako je odluka dostavljena u inostranstvo, u roku od 3 mjeseca (§ 84 SGG). Kod zdravstvenih pitanja često pomaže socijalno udruženje (npr. VdK ili SoVD) ili advokat za socijalno pravo.
Česta pitanja
Koliko iznosi invalidska mirovina u Njemačkoj?
Zavisi od vaših rentnih bodova. Primjer: ko je od 21. do 46. godine radio sa 3.000 € bruto i 2026. postane potpuno nesposoban za rad, dobija oko 1.116 € bruto, odnosno 978 € neto pune invalidske mirovine. Djelimična je pola toga. Vaš iznos piše u Renteninformation.
Postoji li minimalna invalidska mirovina?
Ne. Kao ni starosna, ni invalidska mirovina nema zakonski najmanji iznos. Ko živi u Njemačkoj, a mirovina nije dovoljna za život, može tražiti socijalnu pomoć (Grundsicherung bei Erwerbsminderung).
Koja je razlika između pune i djelimične invalidske mirovine?
Punu dobija ko na bilo kojem poslu može raditi manje od 3 sata dnevno, a djelimičnu ko može raditi od 3 do manje od 6 sati. Djelimična iznosi pola pune (§ 67 SGB VI). Ko može raditi 6 sati i više, nema pravo, bez obzira na to da li za njega postoji posao.
Šta ako nemam 3 godine doprinosa u zadnjih 5 godina?
Period od 5 godina se produžava za vrijeme bolovanja, nezaposlenosti i odgoja djece koje nije pokriveno doprinosima (§ 43 Abs. 4 SGB VI). Ko je duže bio bez posla bez Arbeitslosengelda ili je otišao iz Njemačke, ovaj uslov često više ne ispunjava. Za nesreću na poslu 5 godina staža nije potrebno (§ 53 SGB VI).
Koliko smijem zaraditi uz invalidsku mirovinu?
Uz punu invalidsku mirovinu do 20.763,75 € godišnje (2026), a uz djelimičnu najmanje 41.527,50 € godišnje, više ako ste prije zarađivali više. Iznad granice se mirovina umanjuje za 40 % viška (§ 96a SGB VI). Rad ne smije biti u suprotnosti sa ocjenom da ne možete raditi 3, odnosno 6 sati dnevno.
Mogu li primati njemačku invalidsku mirovinu ako živim u BiH ili Srbiji?
Da. Zahtjev predajete kod penzijskog fonda u državi u kojoj živite, a on ga prosljeđuje u Njemačku. Ako ste državljanin Njemačke ili neke države bivše Jugoslavije i živite u BiH, Srbiji, Crnoj Gori ili na Kosovu, isplaćuje vam se i puna invalidska mirovina koja je odobrena zbog stanja na tržištu rada.
Od kada se isplaćuje invalidska mirovina?
Mirovina na određeno vrijeme plaća se tek od 7. kalendarskog mjeseca nakon nastanka invalidnosti, a ako zahtjev predate kasnije, od mjeseca zahtjeva (§ 101 SGB VI). Do tada obično primate Krankengeld.
Šta se dešava sa invalidskom mirovinom kad navršim 67 godina?
Invalidska mirovina se plaća najduže do redovne starosne granice, a onda automatski prelazi u redovnu starosnu mirovinu. Novi zahtjev ne treba.
Izvori: SGB VI §§ 43, 53, 59, 67, 72, 77, 96a, 99, 101, 102, 112, 116, 253a · SGB V § 48 (Krankengeld) i SGG § 84 (prigovor) · Sozialversicherungs-Rechengrößenverordnung 2026 (Bezugsgröße 3.955 €) · DRV – Arbeit und Rente in Deutschland und in Serbien · DRV – Rentenanpassung 2026
Ovaj vodič je informativan i ne zamjenjuje savjet Familienkasse, poreznog savjetnika ili advokata. Pravila se mijenjaju, zato uvijek pogledajte datum ažuriranja.
