Šta je povreda na radu
Zakon je definiše u § 8 Sedme knjige Socijalnog zakonika (SGB VII). Povreda na radu (Arbeitsunfall) je nezgoda osigurane osobe koja se desi pri osiguranom poslu.
Nezgoda je vremenski ograničen događaj koji djeluje na tijelo izvana i dovodi do oštećenja zdravlja ili smrti. Kao oštećenje zdravlja računa se i oštećenje ili gubitak pomagala (§ 8 stav 3 SGB VII).
Zaposleni su osigurani po samom zakonu (§ 2 SGB VII). Doprinose za ovo osiguranje plaća poslodavac (§ 150 SGB VII).
Osiguranje vode Berufsgenossenschaften i Unfallkassen. U ovom tekstu ih zajedno zovemo osiguranje od nezgode.
Put na posao i s posla
Osiguran je i direktan put na posao i s posla (§ 8 stav 2 SGB VII). Takva nezgoda se zove Wegeunfall.
Zakon pokriva i dva odstupanja od direktnog puta:
- kad dijete koje živi s vama vodite na čuvanje zbog svog posla ili posla bračnog druga;
- kad se s drugim zaposlenima vozite zajedno jednim vozilom.
Rad od kuće
Ako posao obavljate u svom domaćinstvu ili na drugom mjestu, zaštita je ista kao pri radu u prostorijama firme (§ 8 stav 1 SGB VII).
Kršenje pravila
Zabranjeno postupanje ne isključuje osigurani slučaj (§ 7 stav 2 SGB VII). Povreda ostaje povreda na radu i ako ste prekršili neko pravilo.
Šta uraditi odmah
- Potražite ljekarsku pomoć. U hitnim slučajevima zovite 112.
- Javite poslodavcu šta se desilo, kada i gdje.
- Ljekaru recite da je riječ o povredi na radu ili na putu na posao. Od toga zavisi ko plaća liječenje.
- Zapišite imena svjedoka i sačuvajte sve nalaze i potvrde.
Kada idete kod D-Arzta
Durchgangsarzt (D-Arzt) je ljekar posebno ovlašten za povrede na radu. Prema DGUV-u, kod njega morate posebno u ovim slučajevima:
- povreda vas čini nesposobnim za rad i nakon dana nezgode;
- liječenje će trajati duže od jedne sedmice;
- prepisuju se ljekovita sredstva ili pomagala, na primjer fizioterapija ili štake;
- vratile su se tegobe od ranije povrede na radu.
D-Arzt odlučuje da li je dovoljno opće liječenje ili je zbog vrste i težine povrede potrebno posebno liječenje, koje onda vodi sam. Opće liječenje može voditi i vaš porodični ljekar, a D-Arzt tada prati tok oporavka.
Kod izolovane povrede oka, uha, nosa ili grla možete direktno kod odgovarajućeg specijaliste.
D-Arzta u svojoj blizini nalazite u online bazi DGUV-a.
Ko prijavljuje povredu
Prijava je obaveza poslodavca. Mora prijaviti nezgodu osiguranju od nezgode ako ste zbog nje nesposobni za rad duže od tri dana (§ 193 stav 1 SGB VII).
Rok je tri dana od trenutka kad je poslodavac saznao za nezgodu (§ 193 stav 4 SGB VII). Imate pravo da od poslodavca dobijete sadržaj prijave.
Osiguranje ne saznaje za povredu samo od poslodavca. D-Arzt u svakom slučaju obavještava nadležnu Berufsgenossenschaft ili Unfallkasse. Zato je odlazak kod D-Arzta važan i kad poslodavac kasni s prijavom.
Ko plaća platu dok ste na bolovanju
Prvih šest sedmica: poslodavac
Dok ste bez svoje krivice nesposobni za rad, poslodavac nastavlja isplaćivati platu do šest sedmica (§ 3 stav 1 EntgFG). To se zove Entgeltfortzahlung. Isplaćuje se plata za vaše redovno radno vrijeme, bez dodataka za prekovremeni rad (§ 4 EntgFG).
Pravo nastaje tek nakon što radni odnos traje neprekidno četiri sedmice (§ 3 stav 3 EntgFG).
Nakon toga: Verletztengeld
Kad istekne isplata plate, osiguranje od nezgode plaća Verletztengeld. Isplaćuje se preko zdravstvene kase, ali to nije Krankengeld.
| Verletztengeld | Krankengeld | |
|---|---|---|
| Ko plaća | osiguranje od nezgode | zdravstvena kasa |
| Kada | nakon povrede na radu ili profesionalne bolesti | kod obične bolesti |
| Iznos | 80 % redovne bruto plate, najviše do neto plate | 70 % redovne bruto plate |
Od Verletztengelda se još odbijaju doprinosi za penzijsko osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti.
Po zakonu se Verletztengeld plaća od dana kad ljekar utvrdi nesposobnost za rad (§ 46 stav 1 SGB VII). Pošto prvo ide plata od poslodavca, isplata u pravilu počinje tek sa sedmom sedmicom.
Koliko dugo traje
Verletztengeld prestaje (§ 46 stav 3 SGB VII):
- posljednjeg dana nesposobnosti za rad, ili
- dan prije nego što nastane pravo na prelaznu naknadu (Übergangsgeld), koja se isplaćuje tokom profesionalne rehabilitacije.
Ako se ne može očekivati da ćete ponovo biti sposobni za rad i ne dolaze u obzir mjere profesionalne rehabilitacije, isplata prestaje najkasnije istekom 78. sedmice od početka nesposobnosti za rad, ali ne prije kraja bolničkog liječenja.
Liječenje i rehabilitacija
Troškove liječenja snosi osiguranje od nezgode, a ne zdravstvena kasa. Prema DGUV-u, snosi ih sto posto, pa nema učešća pacijenta. To važi i za fizioterapiju koju prepiše D-Arzt i za potrebne putne troškove.
Liječenje po zakonu obuhvata naročito (§ 27 SGB VII):
- prvu pomoć i ljekarsko liječenje;
- stomatološko liječenje, uključujući zubnu protetiku;
- lijekove, zavoje, ljekovita sredstva i pomagala;
- kućnu njegu;
- liječenje u bolnicama i ustanovama za rehabilitaciju.
Ako se ne možete vratiti na stari posao, osiguranje pruža i mjere za povratak u radni život (Leistungen zur Teilhabe am Arbeitsleben, § 35 SGB VII). Tokom tih mjera dobijate prelaznu naknadu.
Renta kod trajnih posljedica
Kad od povrede ostanu trajne posljedice, moguća je mjesečna renta od osiguranja od nezgode. Uslov je (§ 56 stav 1 SGB VII):
- da je radna sposobnost umanjena najmanje 20 %, i
- da to umanjenje traje duže od 26 sedmica nakon nezgode.
Umanjenje se na njemačkom zove Minderung der Erwerbsfähigkeit (MdE). Ne mjeri se po tome možete li raditi svoj dosadašnji posao, nego po tome koliko su vam smanjene mogućnosti rada na cijelom tržištu rada (§ 56 stav 2 SGB VII).
Kako se računa
- Puna renta se plaća kod potpunog gubitka radne sposobnosti. Iznosi dvije trećine godišnje zarade.
- Djelimična renta je procenat pune rente koji odgovara stepenu umanjenja.
Godišnja zarada (Jahresarbeitsverdienst) je ukupna zarada u dvanaest kalendarskih mjeseci prije mjeseca u kojem se nezgoda desila (§ 82 SGB VII). Za punoljetne osigurane osobe ne može biti niža od 60 % referentne veličine socijalnog osiguranja (Bezugsgröße) koja važi u vrijeme nezgode (§ 85 SGB VII).
Primjer za godišnju bruto zaradu od 36.000 €:
| Umanjenje radne sposobnosti | Renta godišnje | Renta mjesečno |
|---|---|---|
| 100 % (puna renta) | 24.000 € | 2.000 € |
| 50 % | 12.000 € | 1.000 € |
| 30 % | 7.200 € | 600 € |
| 20 % | 4.800 € | 400 € |
Račun: 36.000 € × 2/3 = 24.000 € pune rente. Kod umanjenja od 20 % to je 24.000 € × 0,20 = 4.800 € godišnje.
Kada počinje i koliko je sigurna
Renta se plaća od dana nakon što prestane pravo na Verletztengeld (§ 72 SGB VII).
U prve tri godine nakon nezgode osiguranje rentu u pravilu određuje kao privremenu, ako se stepen umanjenja još ne može konačno utvrditi. U tom periodu stepen se može ponovo utvrditi u svako doba. Najkasnije nakon tri godine renta postaje trajna (§ 62 SGB VII).
„Odšteta“ od poslodavca
Mnogi nakon povrede očekuju jednokratnu odštetu od poslodavca. Njemački sistem radi drugačije.
Poslodavac po zakonu odgovara za tjelesnu štetu od povrede na radu samo u dva slučaja (§ 104 SGB VII):
- ako je povredu izazvao namjerno, ili
- ako ju je izazvao na osiguranom putu na posao i s posla.
U svim ostalim slučajevima umjesto tužbe protiv poslodavca imate prava iz osiguranja od nezgode: besplatno liječenje, Verletztengeld, rehabilitaciju i, kod trajnih posljedica, rentu.
Zato ne postoji fiksan iznos odštete. Koliko dobijate, zavisi od plate, trajanja nesposobnosti za rad i stepena trajnog umanjenja radne sposobnosti.
Ako nezgoda završi smrću
Kada osigurana osoba umre od posljedica povrede na radu, porodica ima pravo na (§ 63 SGB VII):
- posmrtninu (Sterbegeld);
- naknadu troškova prevoza do mjesta sahrane;
- porodične rente.
Pregled: ko plaća šta
| Šta | Ko plaća | Koliko |
|---|---|---|
| liječenje i rehabilitacija | osiguranje od nezgode | 100 %, bez učešća |
| plata, prvih 6 sedmica | poslodavac | redovna plata, bez prekovremenih |
| Verletztengeld, nakon toga | osiguranje od nezgode, preko zdravstvene kase | 80 % bruto, najviše do neto |
| prelazna naknada | osiguranje od nezgode | tokom profesionalne rehabilitacije |
| renta | osiguranje od nezgode | od 20 % umanjenja nakon 26 sedmica |
Najčešće greške
- Odlazak samo kod porodičnog ljekara. Kod nesposobnosti za rad nakon dana nezgode treba D-Arzt.
- Ljekaru nije rečeno da je povreda na radu. Tada ljekar ne zna da slučaj treba voditi preko osiguranja od nezgode.
- Oslanjanje samo na prijavu poslodavca. Tražite da vidite sadržaj prijave, na to imate pravo.
- Očekivanje jednokratne odštete. Sistem predviđa liječenje, naknadu plate i rentu.
- Miješanje Verletztengelda i Krankengelda. Verletztengeld je viši i plaća ga drugo osiguranje.
Koliko vam inače ostaje od plate, izračunajte u kalkulatoru plate. Ako zbog trajnih posljedica više ne možete raditi, pročitajte i vodič invalidska mirovina u Njemačkoj.
Česta pitanja
Šta se računa kao povreda na radu u Njemačkoj?
Nezgoda osigurane osobe koja se desi pri osiguranom poslu. Nezgoda je vremenski ograničen događaj koji djeluje na tijelo izvana i dovodi do oštećenja zdravlja ili smrti (§ 8 stav 1 SGB VII). Osiguran je i direktan put na posao i s posla.
Ko plaća bolovanje nakon povrede na radu?
Prvih šest sedmica poslodavac nastavlja isplaćivati platu (§ 3 EntgFG). Nakon toga osiguranje od nezgode plaća Verletztengeld, koji se isplaćuje preko zdravstvene kase. Isplata u pravilu počinje sa sedmom sedmicom nesposobnosti za rad.
Koliki je Verletztengeld?
80 % redovne bruto plate (Regelentgelt), ali ne više od redovne neto plate (§ 47 SGB VII). Od tog iznosa se još odbijaju doprinosi za penzijsko osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Poređenja radi, Krankengeld zdravstvene kase iznosi 70 % bruto plate.
Koliko dugo se isplaćuje Verletztengeld?
Do posljednjeg dana nesposobnosti za rad ili do početka prelazne naknade (Übergangsgeld). Ako se ne očekuje povratak radne sposobnosti i ne dolaze u obzir mjere profesionalne rehabilitacije, isplata prestaje najkasnije istekom 78. sedmice, ali ne prije kraja bolničkog liječenja (§ 46 SGB VII).
Ko prijavljuje povredu na radu?
Poslodavac. Mora je prijaviti osiguranju od nezgode ako je radnik nesposoban za rad duže od tri dana, i to u roku od tri dana otkako je saznao za nezgodu (§ 193 SGB VII). Osiguranje obavještava i ljekar D-Arzt.
Kolika je renta nakon povrede na radu?
Renta pripada ako je radna sposobnost i nakon 26 sedmica od nezgode umanjena najmanje 20 %. Puna renta, kod potpunog gubitka radne sposobnosti, iznosi dvije trećine godišnje zarade. Djelimična renta je procenat pune rente jednak stepenu umanjenja (§ 56 SGB VII).
Mogu li tužiti poslodavca za odštetu?
U pravilu ne. Poslodavac odgovara za tjelesnu štetu od povrede na radu samo ako ju je izazvao namjerno ili na osiguranom putu na posao i s posla (§ 104 SGB VII). Umjesto toga imate prava iz osiguranja od nezgode.
Plaćam li nešto za liječenje nakon povrede na radu?
Ne. Prema Njemačkom zakonskom osiguranju od nezgode (DGUV), osiguranje snosi troškove liječenja i rehabilitacije sto posto. To uključuje, na primjer, fizioterapiju koju prepiše D-Arzt i potrebne putne troškove.
Izvori: SGB VII § 8 – povreda na radu i put na posao · SGB VII §§ 45–47 – Verletztengeld · SGB VII § 56 – uslovi i visina rente · SGB VII §§ 62, 72 i 82 – privremena renta, početak rente, godišnja zarada · SGB VII § 104 – ograničena odgovornost poslodavca · SGB VII § 193 – obaveza poslodavca da prijavi nezgodu · SGB VII – cijeli zakon (§§ 2, 7, 27, 35, 63, 85, 150) · Entgeltfortzahlungsgesetz §§ 3 i 4 – plata tokom bolovanja · DGUV – Verletztengeld · DGUV – česta pitanja o liječenju (Durchgangsarzt, troškovi) · DGUV Arbeit & Gesundheit – Durchgangsarztverfahren
Ovaj vodič je informativan i ne zamjenjuje savjet Familienkasse, poreznog savjetnika ili advokata. Pravila se mijenjaju, zato uvijek pogledajte datum ažuriranja.




