Ako radiš (ili si radio) u Njemačkoj, pitanje “rok za povrat poreza u Njemačkoj” skoro uvijek znači jedno: do kada se predaje Steuererklärung, da li si u obavezi (Pflichtveranlagung) ili predaješ dobrovoljno (Antragsveranlagung), te koliko unazad možeš tražiti povrat.
Problem je što naši ljudi često miješaju pojmove “povrat poreza” i “porezna prijava”. U Njemačkoj povrat je najčešće rezultat (dobiješ pare nazad), a Steuererklärung / Einkommensteuererklärung je postupak (predaja prijave). Rokovi i posljedice zavise od toga da li moraš predati ili to radiš dobrovoljno.
Koji je rok i do kada mogu tražiti povrat?
Opšti rok za samostalnu predaju porezne prijave (Einkommensteuererklärung) je 31. juli naredne godine. To znači: za poreznu godinu 2024 rok je bio 31.07.2025, a za poreznu godinu 2025 rok je 31.07.2026. Ako prijavu radi Steuerberater ili Lohnsteuerhilfeverein, rok za 2024 je 30.04.2026, a za 2025 se vraća “regularniji” rok do kraja februara 2027 (pomjera se na naredni radni dan ako padne vikend/praznik). Dobrovoljno možeš tražiti povrat do 4 godine unazad – uvijek do 31.12. četvrte godine nakon porezne godine.
Šta tačno znači “rok za povrat poreza u Njemačkoj” (i zašto je to važno)
Kad ljudi kažu “rok za povrat poreza”, u praksi misle na rok za poreznu prijavu u Njemačkoj (Abgabefrist). Jer: bez predaje prijave nema ni obračuna, nema ni Steuerbescheid (rješenja), i nema isplate povrata na tvoj IBAN.

Još važnije: ako spadaš u Pflichtveranlagung (obavezna prijava), rokovi su “oštriji” i kašnjenje može povući kaznu za kašnjenje Steuererklärung (Verspätungszuschlag), pa čak i mjere prisile kao Zwangsgeld. Ako si u Antragsveranlagung (dobrovoljna prijava), nema kazne zbog “probijanja” 31. jula – ali postoji krajnja granica od 4 godine, i ako je propustiš, povrat propada.
Najčešće zbunjujuće: “Nisam morao predati, ali sam predao i dobio povrat.” To je klasičan primjer dobrovoljne prijave. Međutim, mnogi pogrešno misle da zato i “moraju” svake godine – ne moraju, osim ako upadnu u obaveznu prijavu.
Obavezna ili dobrovoljna prijava: kako odmah prepoznati u koju grupu spadaš
Pflichtveranlagung (obavezna prijava) – tipične situacije
Obavezna prijava znači da Finanzamt očekuje da predaš prijavu za tu godinu, i rokovi se primjenjuju kao obaveza. Česti okidači su:
- primao si Lohnersatzleistungen (npr. Krankengeld, Elterngeld, Arbeitslosengeld) iznad određenih pragova (često se spominje 410 € za progresiju, ali detalji zavise od vrste primanja),
- imao si više poslodavaca u istoj godini ili posebne kombinacije oporezivanja,
- bio si u Steuerklasse III/V u određenim situacijama (npr. kombinacije prihoda supružnika),
- imao si dodatne prihode (npr. najam, samostalni rad, značajniji Nebenjob iznad limita),
- imao si upisan Freibetrag (olakšica) na kartici poreza tokom godine.
Antragsveranlagung (dobrovoljna prijava) – kada se najčešće isplati
Dobrovoljna prijava se često isplati radnicima jer kroz nju traže povrat preko:
- Werbungskosten (troškovi posla: put, oprema, radna odjeća, kurs, selidba),
- Sonderausgaben (npr. određena osiguranja, donacije),
- außergewöhnliche Belastungen (npr. određeni medicinski troškovi),
- situacija kada si radio samo dio godine (često dođe povrat jer je porez obračunavan kao da radiš cijelu godinu).
Napomena za naše ljude: Ako nisi siguran da li si obavezan, često najbrže saznaš kroz pismo Finanzamta (Erinnerung/Aufforderung) ili kroz svoju situaciju (npr. primanje naknada). Ako si u dilemi, sigurnije je planirati kao da rok važi – i predati na vrijeme.
Tabela rokova: samostalno, sa savjetnikom, dobrovoljno i obavezno
| Situacija | Ko predaje | Porezna godina | Krajnji rok (Abgabefrist) | Šta to znači u praksi |
|---|---|---|---|---|
| Obavezna prijava (Pflichtveranlagung) | Samostalno (ELSTER / softver) | 2024 | 31.07.2025 | Ako zakasniš: moguć Verspätungszuschlag i mjere prisile. |
| Obavezna prijava (Pflichtveranlagung) | Steuerberater / Lohnsteuerhilfeverein | 2024 | 30.04.2026 | Rok je automatski duži kad si “steuerlich beraten”. |
| Obavezna prijava (Pflichtveranlagung) | Samostalno (ELSTER / softver) | 2025 | 31.07.2026 | Od 2025 rokovi se vraćaju u “regularniji” režim. |
| Obavezna prijava (Pflichtveranlagung) | Steuerberater / Lohnsteuerhilfeverein | 2025 | kraj februara 2027 → 01.03.2027 | 28.02.2027 je nedjelja, pa se pomjera na naredni radni dan. |
| Dobrovoljna prijava (Antragsveranlagung) | Sam ili uz pomoć | npr. 2021 | 31.12.2025 | 4 godine unazad – propustiš li datum, gubiš pravo na povrat. |
Rok za povrat poreza 2026 – šta tačno znači (i koje godine su tada “u igri”)
Fraza “rok za povrat poreza 2026” se najčešće koristi u dvije situacije:
- Predaješ prijavu za poreznu godinu 2025 – tada je opšti rok (ako si obavezan) 31.07.2026.
- Predaješ starije godine dobrovoljno – tada gledaš “4 godine unazad” i krajnji datum 31.12. (npr. 2022 do 31.12.2026).
U 2026. godini, realno možeš rješavati i nekoliko poreznih godina odjednom (npr. 2023 i 2024), ali rokovi i posljedice nisu isti: za obavezne godine gleda se Abgabefrist po pravilima, a za dobrovoljne gleda se “31.12. četvrte godine”.
Retroaktivna prijava poreza 4 godine: zadnji dan po godinama (tabela)
Ako predaješ dobrovoljno (Antragsveranlagung), ključna rečenica je: krajnji datum je 31.12. četvrte godine nakon porezne godine. Evo praktične tabele koju ljudi najviše traže:
| Porezna godina | Zadnji dan za dobrovoljnu prijavu | Šta to znači |
|---|---|---|
| 2021 | 31.12.2025 | Ako ne predaš do kraja 2025, pravo na povrat za 2021 obično propada. |
| 2022 | 31.12.2026 | U 2026 još uvijek možeš tražiti povrat za 2022 (ako je dobrovoljno). |
| 2023 | 31.12.2027 | Ovo je često “spas” za one koji kasne i skupljaju papire. |
| 2024 | 31.12.2028 | Ako 2024 nije bila obavezna, dobrovoljno možeš do kraja 2028. |
| 2025 | 31.12.2029 | Za 2025 dobrovoljno imaš vremena do kraja 2029. |
Najčešće zbunjujuće: Mnogi pomiješaju “31. juli” i “31. decembar”. Jednostavno pravilo: 31. juli je tipično rok za obavezne (Pflichtveranlagung), a 31. decembar (4 godine) tipično važi za dobrovoljne (Antragsveranlagung).
Dokumenti koje moraš imati (checklista) – bez ovoga se najviše gubi vrijeme
Checklist: osnovni dokumenti i podaci
- Lohnsteuerbescheinigung (od poslodavca za svaku godinu i svakog poslodavca)
- Steuer-ID (lični poreski identifikacijski broj)
- Steuernummer (ako je već imaš; ako ne – Finanzamt je dodijeli nakon prve predaje)
- Podaci o banci: IBAN (može i EU račun, bitno da radi uplate)
- Dokazi (Nachweise/Belege) za troškove koje prijavljuješ: putni troškovi, stan, oprema, kursevi…
- Podaci o bračnom statusu i djeci (relevantno za Steuerklasse, eventualno dječije olakšice)
Najvažniji prilozi (Anlagen) koje radnici najčešće koriste
- Anlage N – za prihode od nesamostalnog rada (klasični radni odnos)
- Polja za Werbungskosten – npr. Pendlerpauschale, radna oprema, Homeoffice-Pauschale
- Polja za Sonderausgaben i außergewöhnliche Belastungen – kad imaš relevantne troškove
Detaljan pregled šta se može odbiti i kako se to najčešće popunjava pročitaj ovdje: šta možete odbiti od poreza u Njemačkoj. Takođe, ako te zanima širi kontekst povrata, kategorija vodiča je ovdje: Povrat poreza – svi članci.
Ako tek prvi put predaješ i ne znaš šta je Steuernummer i kako je dobiti, pogledaj: kako se prijaviti za porezni broj (Steuernummer) u Njemačkoj.
Koraci predaje preko ELSTER-a (checklista) – najpraktičniji put za većinu ljudi
ELSTER predaja je standardni online kanal za slanje prijave Finanzamtu. Možeš predati i preko komercijalnih programa, ali ELSTER ostaje osnova (i često najjeftinija opcija).
Checklist: korak po korak (ELSTER)
- 1) Otvori/aktiviraj ELSTER nalog (na vrijeme, jer aktivacija može potrajati)
- 2) Pripremi Lohnsteuerbescheinigung i troškove (Werbungskosten, Sonderausgaben…)
- 3) Popuni Einkommensteuererklärung + relevantne Anlagen (najčešće Anlage N)
- 4) Unesi tačan IBAN i provjeri lične podatke (ime, datum rođenja, adresa)
- 5) Sačuvaj potvrdu o slanju (Sendeprotokoll) i sve dokumente (Belege) u arhivu
- 6) Prati poštu/ELSTER inbox za dopune (Finanzamt često traži dodatne Nachweise)
Savjet iz prakse: i kad ELSTER ne traži da odmah “uploaduješ” sve račune, drži ih spremne. Finanzamt može naknadno tražiti dokaz za doppelte Haushaltsführung, selidbu, putne troškove ili homeoffice.
Tri mini-scenarija iz prakse (naši najčešći slučajevi)
1) Radio si 4–6 mjeseci u Njemačkoj pa otišao: može li se dobiti povrat i koji je rok?
Ovo je jedan od najčešćih slučajeva za ljude iz BiH/Srbije/Hrvatske/CG. Ako si radio samo dio godine, poslodavac ti je često skidao porez kao da ćeš raditi cijelu godinu (mjesečni obračun). Kad predaš prijavu, godišnji obračun može ispasti povoljniji – pa dođe povrat.
Rok zavisi da li si obavezan ili predaješ dobrovoljno. Ako si bio “klasični radnik” bez okidača obavezne prijave, često predaješ dobrovoljno i imaš 4 godine (retroaktivna prijava poreza 4 godine). Ako ti Finanzamt pošalje zahtjev ili si primao određene naknade, možeš upasti u obaveznu prijavu i tada gledaš rok 31. juli.
Praktično: čak i nakon odlaska, povrat poreza iz Njemačke nakon odlaska je normalan – bitno je da Finanzamt ima tvoju adresu nakon selidbe i ispravan IBAN.
2) Bračni par promijenio Steuerklasse tokom godine: zašto to utiče na obavezu i povrat
Kod bračnih parova je česta kombinacija Steuerklasse III/V ili IV/IV (nekad i IV/IV sa faktorom). Ako tokom godine mijenjaš Steuerklasse, promijeni se dinamika mjesečnog “skidanja” poreza. Rezultat: na kraju godine Finanzamt kroz prijavu izravna stvarno stanje. Nekad to znači povrat, nekad doplatu.
Zato je u ovim situacijama posebno važno znati Finanzamt rokovi i predati na vrijeme – jer kašnjenje kod obaveznih slučajeva može povući Verspätungszuschlag. Ako ti treba detaljnije o klasama: (interni link: članak o poreznim klasama u Njemačkoj).
3) Dvostruko domaćinstvo, putni troškovi i selidba: primjer gdje se “najviše vraća”
Ako radiš u jednom gradu, a porodica ili stalno prebivalište ti je u drugom (ili čak u drugoj državi), možeš ući u režim doppelte Haushaltsführung. Tu često ulaze troškovi drugog stana, putovanja kući, dio režija, kao i Umzugskosten (troškovi selidbe) ako si se preselio zbog posla.
Uz to, mnogi zaborave Pendlerpauschale (paušal za put na posao) i Homeoffice-Pauschale. Kad se sve pravilno složi i potkrijepi dokazima (Nachweise/Belege), razlika u povratu može biti značajna.
Povrat poreza iz Njemačke nakon odlaska: adresa, Abmeldung i IBAN (šta obavezno uraditi)
Ako si se vratio kući ili si promijenio adresu, tri stvari su presudne:
- Adresa nakon selidbe: Finanzamt mora znati gdje da pošalje poštu i Steuerbescheid.
- Abmeldung / promjena prijave: odjava prebivališta (Abmeldung) i promjena adrese su administrativno odvojene od poreza, ali indirektno utiču na komunikaciju i dokazivanje perioda boravka. (interni link: članak o Anmeldung/Abmeldung)
- IBAN: provjeri da je tačan i da može primiti SEPA uplatu. Njemački račun nije obavezan, ali račun mora raditi pouzdano.
Najčešće zbunjujuće: “Odjavio sam se (Abmeldung), znači više ne mogu predati porez.” Nije tačno. Porezna prijava se odnosi na poreznu godinu i tvoje prihode u toj godini – možeš predati i kad si van Njemačke, samo trebaš urednu komunikaciju i dokumente.
Ako si imao prihode izvan Njemačke ili kombinaciju država, posebno obrati pažnju na pravila prijave i informisanja (interni link: članak o dobrovoljnoj prijavi inozemnih primitaka). Za početno razumijevanje pogledaj: dobrovoljna prijava inozemnih primitaka – sve što trebate znati.
Kazna za kašnjenje Steuererklärung: Verspätungszuschlag, Zwangsgeld i “procjena”
Ako si u obaveznoj prijavi i probiješ rok, Finanzamt ima više alata. Najčešće se spominju:
- Verspätungszuschlag (dodatak zbog kašnjenja)
- Zwangsgeld (novčana mjera prisile da te natjera da predaš)
- Schätzung (procjena poreza ako ne predaš – obično nepovoljna jer ne uzima tvoje troškove u obzir)
Kako se računa Verspätungszuschlag (pojednostavljeno i razumljivo)
U praksi se često navodi pravilo: 0,25% mjesečno na relevantnu “osnovicu”, uz minimum 25 € po započetom mjesecu kašnjenja. To znači da i “malo kašnjenje” može brzo postati skupo, jer se broji po mjesecima, ne po danima. Finanzamt u određenim slučajevima mora, a u drugim može (po procjeni) obračunati ovaj dodatak – zavisno od vrste prijave i dužine kašnjenja.
Primjer iz prakse: Ako si za 2024 morao predati do 31.07.2025, a predao tek u martu 2026, to je više mjeseci kašnjenja i minimalni iznos može biti višestruko po 25 €. U zavisnosti od obračuna poreza, može biti i više.
Zwangsgeld: nije “kazna”, nego pritisak da predaš
Zwangsgeld se koristi da Finanzamt “izvuče” prijavu kad neko ignoriše obavezu. Obično dolazi uz formalnu opomenu i rok, pa tek onda prijetnja i izricanje. Najvažnije: čim predaš prijavu, cilj mjere prestaje (dakle, poenta je da predaš, ne da te “kazne”).
Fristverlängerung: kad i kako tražiti produženje roka
Ako znaš da nećeš stići (npr. čekaš papire, selidba, bolest), možeš tražiti Fristverlängerung. Ključno je da to uradiš prije isteka roka, kratko i jasno, uz razlog. Nema garancije da će odobriti, ali je daleko bolje nego da samo “nestaneš” i pustiš da te pređu kazne i Zwangsgeld.
Steuerbescheid i prigovor (Einspruch): rok, 4-dnevna Bekanntgabefiktion od 2025 i kako da ne promašiš datum
Nakon što predaš prijavu, Finanzamt obrađuje podatke i izdaje Steuerbescheid (rješenje). Ako u rješenju vidiš grešku (npr. nisu priznali trošak, pogrešno unijeli podatke), imaš pravo na Einspruch (prigovor).
Einspruchsfrist: 1 mjesec (nije “4 sedmice”)
Osnovno pravilo: rok za prigovor je 1 mjesec od dana “Bekanntgabe” (smatranog uručenja) rješenja. To je česta zamka, jer ljudi računaju 28 dana ili “do kraja mjeseca”, pa zakasne.
Novost koja je bitna od 2025: Bekanntgabefiktion se produžava na 4 dana
Od 01.01.2025 se u praksi produžava pretpostavljeni rok dostave (Bekanntgabefiktion / Zugangsvermutung) za rješenja koja dolaze poštom: umjesto 3 dana, računa se 4 dana od slanja (uz pravila pomjeranja kad padne vikend/praznik). To direktno pomjera i početak računanja roka za Einspruch, jer “1 mjesec” kreće od dana poznate dostave.
Kako to izgleda na datumu (jednostavan primjer)
- Finanzamt šalje Steuerbescheid u ponedjeljak.
- Po pravilu 4 dana, “smatrana dostava” je petak (ako nije praznik).
- Rok od 1 mjesec za Einspruch računaš od tog dana (uz pravila računanja rokova).
Važno za one koji su van Njemačke: Ako Finanzamt šalje rješenje u inostranstvo, pravila dostave mogu biti drugačija (npr. pretpostavka dostave nakon dužeg perioda), pa je još važnije da pratiš poštu i odmah reaguješ kad dobiješ dokument.
Koliko traje obrada u Finanzamtu (Finanzamt rokovi) i šta utiče na brzinu
Ne postoji univerzalan “zakonski rok” da Finanzamt mora završiti prijavu za X dana, ali u praksi obrada često traje od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci. Najsporije je u periodima “gužve” (ljeto/jesen) i kad prijava ima dodatne priloge ili složenije stavke (npr. doppelte Haushaltsführung, više poslodavaca, inozemni prihodi).
Šta može ubrzati:
- tačno popunjeni podaci (Steuer-ID, adresa, IBAN),
- realni i uredno potkrijepljeni troškovi (Nachweise/Belege spremni),
- brz odgovor na dopis Finanzamta,
- izbjegavanje “ručnih korekcija” – najbolje je da se brojevi slažu s Lohnsteuerbescheinigung.
Najčešće greške koje koštaju vremena ili novca (checklista)
- pogrešan ili star IBAN (u najboljem slučaju samo kašnjenje isplate),
- nepromijenjena adresa nakon selidbe (Steuerbescheid ode na staru adresu),
- miješanje obavezne i dobrovoljne prijave (pa se rok pogrešno računa),
- troškovi bez dokaza (posebno kod doppelte Haushaltsführung i selidbe),
- pogrešno računanje roka za Einspruch (1 mjesec ≠ 4 sedmice),
- predaja bez provjere Lohnsteuerbescheinigung (jedna cifra pogrešna i obrada ide u dopunu).
Kalkulator povrata poreza: provjeri okvirno koliko možeš dobiti nazad
Ako želiš brzu, okvirnu procjenu prije nego što kreneš skupljati sve papire, korisno je uraditi osnovni izračun. To nije zamjena za tačnu poreznu prijavu, ali ti može dati osjećaj da li ima smisla ulagati vrijeme (ili uzeti savjetnika) i koje stavke ti najviše “nose” povrat.
Na Go2Njemačka portalu imaš alat koji može pomoći kao startna tačka – posebno ako želiš razumjeti odnos bruto/neto, porezne klase i osnovnih troškova koje unosiš.
- Kome koristi: radnicima koji žele okvirno vidjeti da li imaju potencijal za povrat (posebno ako su radili dio godine ili imaju veće troškove).
- Šta treba pripremiti: bruto/neto, Steuerklasse, broj djece, osnovne troškove (npr. put, selidba, drugi stan, druge relevantne stavke).
- Šta dobiješ kao rezultat: okvirnu procjenu povrata/doplate i bolji osjećaj koje informacije su ti ključne za pravu prijavu.
Isprobaj kalkulator povrata poreza
Da li ti treba Steuerberater ili Lohnsteuerhilfeverein (i kada se isplati)
Ako imaš jednostavnu situaciju (jedan poslodavac, standardni troškovi), često možeš sam preko ELSTER-a ili softvera. Ako imaš složenije stavke (doppelte Haushaltsführung, selidbe, inozemni prihodi, više izvora prihoda), savjetnik ili Lohnsteuerhilfeverein može spriječiti skupe greške – i dobiješ duži rok predaje kad si “steuerlich beraten”.
Zaključak: kako da nikad više ne promašiš rok
Ako želiš mirnu glavu, drži se tri pravila: (1) prvo utvrdi da li si u Pflichtveranlagung ili Antragsveranlagung, (2) upiši rokove u kalendar (31. juli za samostalno, duži rokovi uz savjetnika, i 31.12. za dobrovoljno 4 godine), (3) čim dobiješ Steuerbescheid, odmah provjeri i, ako treba, reaguj kroz Einspruch u roku.
Disklejmer: Ovaj tekst je informativan i služi kao praktičan vodič. Ne predstavlja individualni pravni niti porezni savjet. Za specifične slučajeve (posebno složene prihode ili međunarodne situacije) konsultuj Steuerberater ili nadležni Finanzamt.
FAQ – rok za povrat poreza u Njemačkoj (najčešća pitanja)
1) Koji je rok za povrat poreza u Njemačkoj ako sam sam predajem prijavu?
Opšti rok za samostalnu predaju je 31. juli naredne godine. Primjer: za poreznu godinu 2024 rok je bio 31.07.2025, a za 2025 rok je 31.07.2026. Ako rok padne na vikend/praznik, u praksi se pomjera na naredni radni dan.
2) Do kada se predaje Steuererklärung ako imam Steuerberater ili Lohnsteuerhilfeverein?
Za poreznu godinu 2024 rok uz savjetnika je 30.04.2026. Od porezne godine 2025 vraća se “regularniji” rok do kraja februara 2027, uz pomjeranje na naredni radni dan ako datum padne na vikend.
3) Šta znači “rok za povrat poreza 2026”?
Najčešće znači da predaješ prijavu za poreznu godinu 2025 (rok 31.07.2026 ako si obavezan), ili da u 2026. predaješ starije godine dobrovoljno (npr. 2022 do 31.12.2026).
4) Koliko godina unazad mogu predati dobrovoljnu prijavu (retroaktivna prijava poreza 4 godine)?
Dobrovoljno možeš predati do 4 godine unazad, uvijek do 31.12. četvrte godine nakon porezne godine. Primjer: 2021 do 31.12.2025, 2022 do 31.12.2026, 2023 do 31.12.2027.
5) Mogu li dobiti povrat poreza iz Njemačke nakon odlaska?
Da. Bitno je da Finanzamt ima tvoju tačnu adresu nakon selidbe i ispravan IBAN, te da imaš dokumente (Lohnsteuerbescheinigung i troškove). Abmeldung ne “briše” pravo da predaš prijavu za period kad si radio.
6) Kolika je kazna za kašnjenje Steuererklärung (Verspätungszuschlag)?
Često se računa kao 0,25% po mjesecu na relevantnu osnovicu, uz minimum 25 € po započetom mjesecu. Uz to, Finanzamt može koristiti i Zwangsgeld ili procjenu ako se prijava uporno ne predaje.
7) Šta je Zwangsgeld i kada ga Finanzamt šalje?
Zwangsgeld je mjera prisile da predaš prijavu kad si obavezan, a ne reaguješ. Obično ide uz prethodnu opomenu i dodatni rok. Najbolja reakcija je da predaš prijavu ili odmah tražiš produženje roka.
8) Koliki je rok za prigovor (Einspruch) na Steuerbescheid?
Rok je 1 mjesec od dana poznate dostave (Bekanntgabe) rješenja. To nije “4 sedmice”. Zato je važno tačno izračunati početak roka, posebno nakon promjene pravila dostave.
9) Šta se promijenilo od 2025 u vezi dostave (Bekanntgabefiktion) i roka za Einspruch?
Od 01.01.2025 pretpostavljeni dan dostave se produžava na 4 dana (umjesto 3) za rješenja koja dolaze poštom. To pomjera i računanje roka za Einspruch, jer mjesec počinje teći od dana “smatrane” dostave (uz pomjeranje kad padne vikend/praznik).
10) Koliko traje obrada prijave i kada mogu očekivati povrat?
Najčešće traje od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci, zavisno od gužve i složenosti slučaja. Ako Finanzamt traži dodatne dokaze, obrada se produži. Isplata ide nakon što dobiješ Steuerbescheid i ako je rezultat povrat.
11) Šta ako nemam sve papire (npr. fali Lohnsteuerbescheinigung ili računi)?
Bez Lohnsteuerbescheinigung je teško napraviti tačnu prijavu. Prvo pokušaj dobiti dokument od poslodavca. Za troškove, skupljaj dokaze koliko možeš; ako nešto nemaš, nemoj “izmišljati” – bolje je prijaviti ono što možeš potkrijepiti i reagovati ako Finanzamt traži dopunu.
12) Mogu li okvirno izračunati povrat poreza online?
Možeš okvirno, posebno da stekneš osjećaj da li ima smisla predavati i koje stavke su najbitnije. Na portalu možeš koristiti alat: kalkulator povrata poreza (procjena je informativna i ne zamjenjuje tačnu prijavu).
