Rad i život u Njemačkoj često donose mnoga pitanja, a jedno od najvažnijih za sve koji duže borave i rade u ovoj zemlji svakako je pitanje invalidske mirovine. Kako sistem funkcioniše? Ko ima pravo na invalidsku mirovinu u Njemačkoj, koji su uvjeti i kako izgleda sam proces? U današnjem članku, detaljno ćemo objasniti šta podrazumijeva invalidska mirovina, kome pripada, koji su uvjeti za ostvarivanje prava, te kakve su birokratske prepreke i mogućnosti koje donosi život i rad u Njemačkoj.
Šta je invalidska mirovina u Njemačkoj?
Invalidska mirovina (njem. Erwerbsminderungsrente) predstavlja vrstu socijalne zaštite koja omogućava osiguranicima, odnosno zaposlenim ili samostalnim radnicima, da ostvare pravo na mjesečnu naknadu kada zbog bolesti ili nesreće izgube dio ili cijelu radnu sposobnost prije ispunjenja uvjeta za redovnu starosnu penziju. Njemački penzijski fond (Deutsche Rentenversicherung) je institucija koja procjenjuje i dodjeljuje invalidske mirovine.
U Njemačkoj postoje dvije vrste invalidske mirovine:
- Puna invalidska mirovina (volle Erwerbsminderungsrente): dodjeljuje se osobama koje više ne mogu raditi ni najjednostavnije poslove više od tri sata dnevno.
- Djelomična invalidska mirovina (teilweise Erwerbsminderungsrente): namijenjena osobama koje još uvijek mogu raditi između 3 i 6 sati dnevno, ali ne mogu izdržati puni radni dan.
Za mnoge radnike iz zemalja Balkana koji su svoj radni staž ostvarivali u Njemačkoj, ovo pitanje predstavlja sigurnosnu mrežu i način zaštite, pogotovo u slučajevima kada radna nesposobnost nastupi iznenada.
Ko ima pravo na invalidsku mirovinu u Njemačkoj?
Njemački zakon to precizno definiše, a glavni uvjeti su sljedeći:
- Plaćanje doprinosa u sistem – Osiguranik mora biti član penzionog sistema Njemačke, što znači da mora imati minimalno pet godina (60 mjeseci) uplaćenih doprinosa. Ovo obuhvata i period staža iz drugih država članica EU ili iz država s kojima Njemačka ima zaključen sporazum o socijalnom osiguranju.
- Aktivna osiguranost u trenutku nastanka nesposobnosti – Osim uvjeta minimalnog staža, važan je i kontinuitet uplata, odnosno da u posljednjih pet godina prije nastupa nesposobnosti najmanje tri godine budu pokrivene obaveznim doprinosima.
- Procjena radne sposobnosti – Odluku o tome donosi stručna medicinska komisija penzijskog fonda. Oni utvrđuju može li podnosilac raditi bilo koji posao ili nije sposoban ni za najjednostavnije poslove.
Pravo na invalidsku mirovinu mogu ostvariti zaposleni, samostalni poduzetnici, poljoprivrednici, pa čak i određene kategorije nezaposlenih, pod uvjetom da su uplaćivali doprinose u sistem njemačkog penzijskog osiguranja.
Detaljan pregled invalidskih mirovina i proces prijave u Njemačkoj
Vrste invalidskih mirovina u Njemačkoj
Kada govorimo o invalidskoj mirovini u Njemačkoj, ključno je razlikovati dvije osnovne kategorije koje direktno zavise od procenta radne sposobnosti:
1. Puna invalidska mirovina (volle Erwerbsminderungsrente)
Ova se mirovina odobrava osobama koje medicinsko vještačenje proglasi potpuno radno nesposobnima. Definicija „potpune nesposobnosti” prema njemačkom pravu znači da osoba nije u mogućnosti obavljati nikakav posao, ni u punom niti u skraćenom radnom vremenu, odnosno ne može raditi više od tri sata dnevno – ni u bilo kojem zanimanju dostupnom na tržištu rada.
2. Djelomična invalidska mirovina (teilweise Erwerbsminderungsrente)
Ovo pravo ostvaruju osiguranici koji su prema procjeni sposobni raditi između tri i šest sati dnevno. Iako nisu potpuno nesposobni, radna sposobnost im je toliko umanjena da ne mogu izdržati puni osmosatni radni dan. U takvim slučajevima, njemački penzijski fond isplaćuje djelomičnu mirovinu kao nadoknadu za izgubljeni dio prihoda.
Veoma je važno napomenuti kako procjena radne sposobnosti ne zavisi samo od trenutnog zanimanja već i od mogućnosti prekvalifikacije i zapošljavanja u drugim djelatnostima. Kompletan proces procjene vrlo je detaljan, što često izaziva nesigurnost i pitanja kod podnositelja zahtjeva.
Ukoliko želite saznati više o pravima zaposlenih ili o radnim uvjetima u Njemačkoj, preporučujemo naš tekst Prava radnika u Njemačkoj.
Proces i dokumentacija za prijavu invalidske mirovine
Iako se na prvi pogled sam proces može činiti kompliciranim, uz dobro pripremljenu dokumentaciju i pravovremene informacije svako može, uz ulaganje truda, ostvariti svoja prava. Evo kako izgleda tipičan proces podnošenja zahtjeva za invalidsku mirovinu u Njemačkoj:
1. Prikupljanje medicinske dokumentacije
Prva i najvažnija faza je potpuna medicinska dokumentacija koja potvrđuje trajnu ili dugotrajnu radnu nesposobnost. To uključuje nalaze ljekara specijalista, otpusna pisma iz bolnice, rezultate pretraga, terapije i mišljenja službenih zdravstvenih komisija.
2. Podnošenje službenog zahtjeva
Zahtjev se podnosi kod Deutsche Rentenversicherung (njemačkog penzionog fonda). Može se predati online, poštom ili lično u ispostavama penzionog fonda. Obrasci su dostupni na službenim stranicama, ali i kod mnogih konsultanata i udruženja za pomoć osiguranicima.
3. Procedura ocjene i vještačenja
Nakon zaprimanja zahtjeva, slijedi procjena i poziv na službeno zdravstveno vještačenje (Gutachten). Komisija nezavisnih ljekara ocjenjuje dokumentaciju i po potrebi upućuje podnosioca na dodatne preglede. Ponekad se zahtijeva i mišljenje radne službe (Arbeitsagentur), koja ocjenjuje mogućnosti zapošljavanja na otvorenom tržištu rada.
4. Odluka penzijskog fonda
Nakon završene medicinske procjene i analize dokaza, Deutsche Rentenversicherung donosi pisanu odluku. Pozitivna odluka znači početak isplate invalidske ili djelomične invalidske mirovine, uz jasno navedenu visinu i trajanje prava. Ako je zahtjev odbijen, osiguranik ima mogućnost uložiti prigovor i pokrenuti žalbeni postupak.
Trajanje, izračun i visina za invalidska mirovina u Njemačkoj
Jedno od najčešćih pitanja koje raduje svaku osobu koja razmišlja o podnošenju zahtjeva za invalidsku mirovinu u Njemačkoj jeste: koliko traje isplata i kolika je visina invalidske mirovine?
Koliko traje isplata invalidske mirovine?
Invalidska mirovina u Njemačkoj u pravilu prvo biva odobrena na vremenski određeni period, najčešće na dvije do tri godine. Ovo je zato što penzijski fond želi ostaviti mogućnost za medicinsko poboljšanje, rehabilitaciju ili povratak osiguranika u svijet rada. U iznimnim slučajevima, kad je bolest ili invaliditet ocijenjen kao trajan i nepovratan, invalidska mirovina može biti odobrena i na neograničeno vrijeme do navršene dobi za starosnu penziju (Reduktion der Erwerbsfähigkeit bis zur Regelaltersrente).
Nakon isteka početnog perioda, osiguranik mora ponovo dostaviti medicinsku dokumentaciju i proći kroz reviziju stanja. Tek nakon nekoliko automatskih produženja, ili ako su medicinske prognoze loše, mirovina postaje trajna.
Kako se računa visina invalidske mirovine?
Prilikom izračuna visine invalidske mirovine, njemački penzijski sistem koristi niz matematičkih parametara:
- Uplaćeni staž (osiguravajući period – Beitragsjahre): Što je veći broj godina u kojima ste redovno uplaćivali doprinose, veća je i osnovica za izračun mirovine.
- Prosječna primanja tokom karijere: Na obrascu za mirovinu, penzijski fond koristi tzv. „Entgeltpunkte” (zaradni bodovi) koji odražavaju koliko su vaša primanja bila visoka u odnosu na prosjek za tu godinu u Njemačkoj.
- Faktor dobi i posebni bodovi: Sistem dodatno vrednuje godine između nastupa invaliditeta i potencijalne starosne dobi (tzv. Zurechnungszeit), čime se kao “poklon” ubraja period koji bi osiguranik radio do regularne penzije.
Npr. ako je invaliditet nastupio u dobi od 45 godina, a starosna penzija počinje sa 67, sistem računa kao da je osoba sve vrijeme između te dvije dobi redovno radila s istim prosječnim primanjima. Na taj način visina invalidske mirovine ne pada naglo, već prati logičan i pošten odnos prema radnom stažu.
Primjer iz prakse: Neko s prosječnim zaradama i 20 godina uplaćenih doprinosa može očekivati invalidsku mirovinu u visini od cca 30–40% svoje posljednje neto plaće. Tačan izračun ovisi o individualnim parametrima, a penzijski fond na zahtjev daje preliminarne izračune.
Kombinovanje s drugim primanjima i prava na dodatke
Ukoliko imate djelomičnu invalidsku mirovinu, postoji mogućnost dodatne zarade iz radnog odnosa, ali do propisanog limita (trenutno je to oko 17.800 eura godišnje, ali se pragovi redovno prilagođavaju). Kod pune invalidske mirovine prihodi od rada su mogući isključivo u vrlo ograničenom iznosu i često se odražavaju na visinu mirovine.
Ako primate invalidsku mirovinu i imate pravo na dječiji dodatak, socijalnu pomoć ili supsidije za stanovanje, važno je znati da postoje pravila o kumulaciji primanja i obaveze prijavljivanja svih izvora prihoda.
Više o ostalim socijalnim pravima i mogućnostima rada za strane radnike pročitajte u članku Prava radnika u Njemačkoj.
Posebnosti za strane radnike i gastarbajtere u Njemačkoj
Bnogo naših građana sa Zapadnog Balkana i drugih država radi ili je radilo u Njemačkoj i uplaćivalo doprinose decenijama, što ih automatski čini potencijalnim korisnicima invalidske mirovine.
Međunarodni ugovori i sabiranje staža
Za radnike iz zemalja EU vrijede pravila o sabiranju staža. To podrazumijeva da se periodi rada u bilo kojoj zemlji Evropske unije računaju za pravo na mirovinu i u Njemačkoj. Slično vrijedi i za pojedine zemlje s kojima je Njemačka potpisala bilateralne sporazume o socijalnom osiguranju (npr. Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija).
Veoma je važno napomenuti da svaka zemlja svoja prava isplaćuje prema nacionalnom sistemu i osiguranim godinama, ali se uvjeti za nastanak prava priznaju i valorizuju u njemačkom fondu.
Transgranične mirovine i porezi
Ako se nakon ostvarivanja invalidske mirovine vratite u domovinu ili selite u treću zemlju, isplata se i dalje vrši, ali je preporučljivo pravovremeno se informisati o poreskim obavezama i eventualnim razlikama u visini penzije, s obzirom na specifične bilateralne porezne ugovore.
Konsultujte stručnjake
Proces priznavanja prava nerijetko je administrativno zahtjevan, osobito za strance, pa se preporučuje angažovati stručnjake za socijalno osiguranje ili koristiti usluge savjetovališta (Sozialverband, Gewerkschaften, Caritas i dr.).
