Šta znači dobrovoljna prijava inozemnih primitaka?
Dobrovoljna prijava inozemnih primitaka predstavlja zakonski mehanizam koji osobama omogućava da naknadno, bez ili s umanjenim kaznama, prijave prihode koje su ostvarili izvan svoje matične države, a koje prethodno nisu prijavili nadležnoj poreznoj upravi. Ova opcija postoji u većini zemalja regije – uključujući Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru – i često se koristi u kontekstu prihoda iz Njemačke, Austrije, Švicarske i drugih zapadnoevropskih država.
Zašto je važno prijaviti inozemne primitke?
Prijava inozemnih primitaka je zakonska obaveza, a neprijavljivanje istih može dovesti do ozbiljnih posljedica, uključujući visoke kazne, kamate i čak krivične prijave. Porezne vlasti danas sve više sarađuju kroz međunarodne sporazume i automatsku razmjenu podataka, što znači da informacije o vašim prihodima u inostranstvu više nisu tajna.
Ključne posljedice neprijavljivanja inozemnih primitaka:
- Pokretanje poreznog nadzora
- Naplata kazni i zateznih kamata
- Rizik od gubitka prava na socijalne beneficije
- Mogućnost krivičnog gonjenja u težim slučajevima
Koje vrste primitaka spadaju u inozemne prihode?
Ako živite ili boravite u jednoj od zemalja bivše Jugoslavije, a ostvarujete prihode iz drugih država, postoji velika šansa da ti prihodi potpadaju pod inozemne primitke. Najčešći oblici ovih prihoda uključuju:
1. Prihodi od rada u inostranstvu
Radnici na ugovor u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj ili drugim zemljama koji dio godine provedu u tim državama, ali i dalje zadržavaju rezidentnost u matičnoj zemlji.
2. Penzije iz inozemstva
Penzioneri koji primaju penziju iz stranih fondova, posebno iz Njemačke (npr. Deutsche Rentenversicherung), Austrije ili Švicarske.
3. Najam nekretnina u inostranstvu
Ako imate stan ili kuću koju iznajmljujete, prihodi od najma su predmet oporezivanja i moraju biti prijavljeni.
4. Kapitalna dobit i dividende
Ulaganja u strane dionice, ETF-ove, kriptovalute ili slične oblike štednje koji donose prihode.
5. Ostali oblici prihoda
To uključuje npr. dobitke od igara na sreću, tantijeme, honorare i druge oblike pasivnih prihoda.
Ko se sve treba odlučiti za dobrovoljnu prijavu?
Dobrovoljna prijava nije obaveza, ali je preporučena opcija za one koji do sada nisu prijavili strane prihode, a žele izbjeći kazne. Među najčešćim profilima građana koji se odlučuju za ovaj korak su:
- Osobe koje su radile „na crno“ u inostranstvu
- Ljudi koji primaju stranu penziju, a nisu je prijavili
- Osobe sa investicijama u strane banke i fondove
- Građani sa nekretninama izvan zemlje
Kako izgleda proces dobrovoljne prijave?
1. Prikupljanje dokumentacije
Prvi korak je prikupiti sve dokaze o prihodima koje ste ostvarili iz inostranstva. To uključuje:
- Potvrde o isplatama iz inozemstva
- Izvode iz banaka
- Ugovore o radu, najmu, penziji
- Godišnje obračune i izračune iz stranih poreznih sistema
2. Porezna procjena
Porezna uprava će, nakon vaše prijave, izvršiti obračun poreza koji bi se trebao platiti na osnovu zakona u vašoj zemlji. Na tu sumu se mogu dodati zatezne kamate, ali ako se prijava podnosi dobrovoljno – kazne se u većini slučajeva izbjegavaju ili umanjuju.
3. Podnošenje prijave
Prijava se najčešće vrši podnošenjem obrasca za samoprijavu u lokalnoj poreznoj ispostavi, lično ili putem ovlaštenog računovođe. U nekim zemljama, poput Hrvatske, to je moguće i elektronski putem sustava ePorezna.
Šta znači „dobrovoljno“ i zašto je to važno?
Pojam „dobrovoljno“ u ovom kontekstu znači da prijavu pokrećete sami, prije nego što porezna uprava otkrije neprijavljene prihode putem razmjene podataka s inostranstvom. Ako se odlučite za dobrovoljnu prijavu prije nego što nadležni pokrenu postupak kontrole, imate šansu izbjeći:
- Novčane kazne
- Prijavu zbog utaje poreza
- Dodatne sankcije kao što su zabrana putovanja ili blokada računa
Porezni rezident – ključna stavka
Da biste znali trebate li prijaviti prihode iz inostranstva, morate najprije znati jeste li porezni rezident svoje zemlje. Generalno, ako ste:
- Prijavljeni na adresi u matičnoj zemlji
- Tamo boravite više od 183 dana godišnje
- Tamo vam je centar životnih interesa (porodica, posao, nekretnine)
… tada se smatrate poreznim rezidentom i dužni ste prijaviti globalne prihode – uključujući one iz inostranstva.
Kako izgleda situacija u pojedinim zemljama?
Hrvatska
Hrvatska Porezna uprava omogućuje dobrovoljnu prijavu putem ePorezne, a kazne se često izbjegavaju ako se porez plati u razumnom roku. Penzije iz inostranstva posebno su regulisane zakonskim izmjenama iz 2023. godine.
Bosna i Hercegovina
U BiH je obaveza prijave inozemnih prihoda predviđena Zakonom o porezu na dohodak, a entitetske porezne uprave (Federacija, RS, Brčko) imaju različite procedure. Dobrovoljna prijava se u praksi sve više koristi, posebno kod penzionera i sezonskih radnika.
Srbija
Poreska uprava Srbije zahtijeva prijavu inostranih prihoda ukoliko osoba ima status rezidenta. Prijava se vrši putem obrasca PPDG-1S, a u posljednje vrijeme pojačana je kontrola građana koji dobijaju uplate iz inostranstva.
Crna Gora
U Crnoj Gori je porezna prijava stranih prihoda regulisana Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica. Porezna uprava poziva građane da sami prijave strane prihode kako bi izbjegli naknadne sankcije.
Šta ako sam već bio pod istragom?
Ukoliko je protiv vas već pokrenut porezni nadzor, dobrovoljna prijava vam više ne donosi istu zaštitu kao prije. Međutim, još uvijek možete pokazati spremnost na saradnju i time umanjiti kazne i dodatne troškove. Preporučuje se savjetovanje s poreznim savjetnikom ili advokatom specijalizovanim za porezno pravo.
Primjeri iz prakse – kako izgleda stvarna situacija?
Kako bi se bolje razumjelo kako funkcioniše dobrovoljna prijava, pogledajmo nekoliko stvarnih scenarija s kojima se građani regiona često suočavaju.
1. Rad u Njemačkoj, prebivalište u BiH
Amir iz Bihaća radi sezonski na građevini u Njemačkoj, ali nije odjavio prebivalište u BiH. Zarađuje godišnje oko 20.000 eura i šalje novac porodici. Iako plaća porez u Njemačkoj, po zakonima BiH dužan je prijaviti prihod, jer se i dalje smatra poreznim rezidentom BiH.
Rješenje: Dobrovoljna prijava inozemnih prihoda uz prilaganje potvrde o plaćenom porezu u Njemačkoj. Zahvaljujući sporazumu o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, BiH priznaje već plaćeni porez i ne zaračunava dodatni.
2. Penzioner iz Srbije prima penziju iz Austrije
Gospođa Milena, penzionerka iz Subotice, prima penziju iz Austrije u iznosu od 700 eura mjesečno, ali nikada nije prijavila taj prihod Poreskoj upravi Srbije. Nakon što je dobila poziv za objašnjenje iz Poreske uprave, odlučila se na dobrovoljnu prijavu.
Ishod: Pošto je reagovala prije nego što je pokrenuta zvanična kontrola, platila je samo razliku u porezu bez dodatnih kazni i kamata.
Šta je dvostruko oporezivanje i kako ga izbjeći?
Dvostruko oporezivanje znači da se na isti prihod plaća porez u dvije države – u onoj gdje je prihod ostvaren i u onoj gdje osoba ima poreznu rezidentnost. Međutim, većina zemalja ima potpisane ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Kako funkcioniše taj ugovor?
Ugovor definiše koja zemlja ima pravo da oporezuje određeni prihod i da li druga zemlja priznaje već plaćen porez. Na primjer:
- Ako ste porezni rezident BiH, a radite u Njemačkoj, BiH vam priznaje porez plaćen u Njemačkoj.
- Ako Srbija oporezuje kamatu iz inostranstva, ali vi ste već platili porez u zemlji izvora (npr. Švicarska), Srbija mora uzeti u obzir tu činjenicu.
Koje zemlje imaju ugovor sa Njemačkom?
- Hrvatska – DA
- Bosna i Hercegovina – DA
- Srbija – DA
- Crna Gora – DA
Ugovori su dostupni javno i mogu se pronaći na stranicama vaših poreznih uprava.
Koliki porez mogu očekivati?
Porezne stope zavise od vrste prihoda i države. Evo osnovnog pregleda:
Hrvatska
- Rad u inostranstvu: progresivna stopa (20%-30%), ali uz priznavanje stranog poreza
- Penzije iz inostranstva: iznad 3.980 eura godišnje – oporezivo
- Kapitalni prihodi: 10%-12%
Bosna i Hercegovina
- Federacija BiH: 10% na dohodak
- Republika Srpska: 10% na sve prihode
- Penzije i rad iz inostranstva: prijavljuju se, ali već plaćeni porez se priznaje
Srbija
- Prihodi iz inostranstva: oporezivi po stopi od 10%-20%
- Dividende i kamate: 15%
- Porez se može umanjiti ako je plaćen u zemlji izvora
Crna Gora
- Lični dohodak: 9% do 15%
- Inozemni prihodi podliježu oporezivanju, ali postoje olakšice
Kako podnijeti prijavu? – korak po korak
Prijava inozemnih primitaka se razlikuje u svakoj zemlji, ali generalna procedura izgleda ovako:
1. Priprema dokumenata
- Izvod iz banke gdje se vidi priliv sredstava
- Potvrda o plaćenom porezu u inostranstvu
- Ugovor o radu, najmu ili penziji
- Obrasci iz inozemnih poreznih uprava (npr. „Lohnsteuerbescheinigung“ iz Njemačke)
2. Popunjavanje obrasca
U zavisnosti od države, koristi se specifičan obrazac:
- Hrvatska: DOH ili putem ePorezna (Primjer prijave)
- BiH: GPD-1051 (FBiH), Obrazac P-PD (RS) (Primjer prijave)
- Srbija: PPDG-1S ili ePorezi portal (Primjer Prijave)
- Crna Gora: Obrazac GPD-1050
3. Predaja prijave
- Lično u poreznoj ispostavi
- Putem ovlaštenog računovođe
- Elektronski (ako je dostupno)
4. Plaćanje poreza
Nakon obračuna, dobićete iznos za uplatu. Ako ste već platili porez u inostranstvu, često ćete imati minimalnu ili nultu obavezu, posebno ako postoji sporazum o dvostrukom oporezivanju.
Najčešće greške koje treba izbjeći
Dobrovoljna prijava može biti spasonosna opcija, ali samo ako je pravilno izvršena. Najčešće greške su:
- Neprijavljivanje svih prihoda – npr. penzija + najam
- Nepotpuna dokumentacija – bez potvrda o porezu iz inostranstva
- Kasna prijava – nakon što porezna uprava već ima podatke
- Oslanjanje na „nisu me još uhvatili“ logiku – danas porezne uprave razmjenjuju informacije automatski
Ko vam može pomoći?
Dobrovoljna prijava inozemnih primitaka može biti komplikovan proces, zato je pametno angažovati poreznog savjetnika, pogotovo ako imate više vrsta prihoda ili komplikovanu situaciju.
U BiH, Srbiji i Crnoj Gori postoji sve više agencija koje se specijalizuju upravo za ovu uslugu, često radeći i s iseljenicima koji rade u Njemačkoj, Austriji ili Švicarskoj.
Na sajtu GO2NJEMACKA uskoro ćemo objaviti i listu provjerenih savjetnika za svaku zemlju regiona.
Zaključak
Dobrovoljna prijava inozemnih primitaka je vaša šansa da dovedete svoje finansije u red, izbjegnete kazne i rasterećeno koristite svoje prihode. Ako ste radili, štedjeli ili investirali u Njemačkoj ili drugim državama, a niste do sada prijavljivali te prihode – sada je pravo vrijeme da to učinite.
S obzirom na sve češću automatsku razmjenu podataka između država, neprijavljeni prihodi više nisu tajna, a dobrovoljna prijava često je jedini način da se zaštitite od visokih troškova i mogućih pravnih posljedica.
Imate dodatna pitanja?
U komentare ispod članka ili putem kontakt forme na GO2NJEMACKA pošaljite nam svoje dileme – pomoći ćemo vam da pronađete rješenje.
